Instagram terapija: mentalno zdravlje je trend među korisnicima
Rasprava o mentalnom zdravlju postala je sve češća među mlađim generacijama. Teme koje bi se u drugim desetljećima smatrale tabuima shvaćaju se olako i postaju trendovi na društvenim mrežama. Takozvana “Instagram terapija” je praksa onih koji pomoć za mentalne probleme traže putem online sadržaja. Pokret se vidi kao alternativa za one koji si ne mogu priuštiti ulaganje u konvencionalno liječenje, ali se na njega gleda i sa zabrinutošću zbog neregulacije kreatora sadržaja koji često govore o toj temi bez odgovarajuće obuke.
Istraživačica mentalnog zdravlja i doktorica komunikacija sa Sveučilišta Concordia, Kanada, Fanny Gravel-Patry iskoristila je razdoblje Covid-19 kako bi pratila ponašanje korisnika koji su Instagram počeli doživljavati kao terapeutsku mrežu. Prema njihovoj studiji, alat je uglavnom pridonio zdravlju žena koje su pronašle potvrdu i osjećaj zajedništva, budući da su mogle raspravljati o temama koje same ne bi bile viđene na isti način.
Ona ističe da se hashtagovi sviđaju #bodypozitivnokretanje – koja potiče muškarce i žene da objavljuju fotografije svojih stvarnih tijela – pomogla je korisnicima koji su imali neku vrstu poremećaja ili dismorfičnog kompleksa (odnosno opsesivno negativno mišljenje o vlastitom izgledu) da prihvate sebe i počnu se suočavati s problemom. Među ostalim profilima koje je istraživač naveo su proizvođači sadržaja koji govore o osnaživanju crnih žena, kao i stranice koje žele ojačati rasprava i borba LGBTQ+ zajednice.
“Instagram im omogućuje da se pozabave problemima vezanim uz njihov rodni identitet, povežu se s drugima sa sličnim iskustvima i, u konačnici, osjećaju se manje usamljenima”, komentira.
Nadalje, istraživač ističe da je čuo slučaj ljudi koji su bili svjesni da imaju neku vrstu bolesti, ali zbog nedostatka sredstava nisu si mogli priuštiti konvencionalnu terapiju te su na kraju pronašli vrijedne informacije na Instagramu.
Unatoč dobrobitima, također priznaje da Instagram terapija može biti i opasna. “Iako je svijest o mentalnom zdravlju porasla, osobito tijekom pandemije, stigme, predrasude i rodna očekivanja i dalje sve više utječu na dobrobit žena”, komentira. Za istraživača, činjenica da Instagram i dalje ima koristi od praksi koje održavaju nerealne rodne perspektive, kroz algoritam koji daje prednost kampanjama brendova i utjecajnih osoba koje jačaju stereotipne standarde ljepote, također pridonosi nezadovoljstvu korisnika.
"Instagramov algoritam strukturira naše umrežene interakcije na načine koji pojačavaju određeni sadržaj i zasjenjuju druge, potičući standardizirane definicije ženstvenosti i brige o sebi da traju."
Pojam ove dualnosti identificiran je i drugim studijama koje pokazuju da neki mladi ljudi čak i više vole Suzdržite se od platformi kako biste sačuvali svoje mentalno zdravlje. Ova praksa također je postala trend, posebno među tinejdžerima koji, prema studiji Prince's Trusta s Institut za obrazovne politike, iz Ujedinjenog Kraljevstva, su među onima koji su najviše pogođeni utjecajem algoritma. Ilustracije radi, studija uspoređuje porast korištenja društvenih mreža i stupanj samoprihvaćanja adolescenata između 11 i 17 godina. Prema istraživačima, što su korisnici aktivniji na društvenim mrežama, to su manje zadovoljni svojim tijelom, posebice djevojke.
Stoga je zaključak Fanny Gravel-Patry da ljudi moraju imati zdrav razum kada konzumiraju ovu vrstu sadržaja, uzimajući u obzir savjete, ali ne odbacujući da je najbolja opcija uvijek biti pod nadzorom posvećenog profesionalca. Nadalje, korisnici se ni pod kojim okolnostima ne smiju podvrgavati tretmanima ili uzimati lijekove koje preporučuju bilo koji utjecajni subjekti bez savjetovanja sa svojim liječnikom.
Još jedan pogled na društvene mreže
Unatoč upozorenju, istraživanje Gravel-Patry donosi a manje osuđujuće za Instagram, sugerirajući da, iako postoji relevantna rasprava o štetnosti društvenih mreža za konzumerističko ponašanje koje degradira zdravlje korisnika, postoji i pokret ponašanja koji cijeni pozitivnu stranu stvaranja zajednica. U svom tekstu istraživačica ističe odnos Instagram terapije i mentalnog razvoja žena:
“Moramo shvatiti da Instagram nije uvijek loš za mentalno zdravlje kako bismo aplikaciju smatrali odgovornom za daljnje stigmatiziranje žena. Zapravo, odgovornost Instagrama trebala bi biti osigurati da žene mogu nastaviti stvarati i pristupati vitalnim informacijama i zajednicama bez cenzure.”
Zabrinutost stručnjaka za posebnu zaštitu žena nije slučajna. Među profilima su žene, LGBTQ+ osobe i crnci korisnici koji najviše pate od virtualnih napada. Šteta nanesena tim ljudima toliko je velika da se na nju nedavno obvezao i sam Facebook stvoriti alternative za stvaranje zdravijeg okruženja za svoje korisnike.
S tim u vezi, Gravel-Patry dodaje: "promatranje kako žene koriste dostupne platforme i mreže poput Instagrama može pomoći u prilagodbi ovih tehnologija njihovim potrebama i potencijalno smanjiti rodni jaz."
U slučaju Kanade, vlada je iskoristila te trendove kako bi razvila virtualnu platformu za skrb kako bi pomogla Kanađanima da se nose s problemima mentalnog zdravlja. Online terapija osmišljena je kako bi pomogla korisnicima da se povežu sa stručnjacima i pronađu pouzdane informacije, smanjujući pritisak na zdravstveni sustav u zemlji.
Brazilci iskorištavaju val Instagram terapije
U Brazilu su profili o mentalnom zdravlju u porastu i vrlo je uobičajeno pronaći influencere koji se žele pozabaviti tom temom, a da za to nemaju akademsku obuku. Savezno vijeće za psihologiju ističe u svojim smjernicama da, iako ne može regulirati takvu praksu (budući da influenceri nisu psiholozi), svaka osoba koja je uhvaćena u primjeni tehnika i metoda isključivo za psihologiju ili koja razvije, na neki način, odgovornosti ograničene na terapiju na društvenim mrežama kao što je Instagram može biti optužen za nezakonito obavljanje profesije.
Granica između ograničenja stvaranja sadržaja o dobrobiti i brizi o mentalnom zdravlju složena je i ovisi o pronicljivosti zajednice da od Facebooka zahtijeva strože stavove u ovoj inspekciji.
Unatoč tome, postoje i psihološki stručnjaci koji iskorištavaju ovu temu za širenje kvalitetnog sadržaja svojim sljedbenicima. Slučajevi poput Brasiliensea @angelini.psi koji iskorištava TikTok i Reels govoriti o psihologiji ponašanja, ili @psicologorenisson koji daje naznake akademskih članaka u svojim publikacijama. Obje imaju više od 100 tisuća pratitelja na društvenim mrežama.
Pogledajte ovu fotografiju na Instagramu
Nadalje, oznake poput #saudemental već daju više od 340 milijuna pregleda samo na TikToku e kvase sedam milijuna objava na Instagramu.
SUS ima besplatnu skrb o mentalnom zdravlju
Nije naodmet podsjetiti da koliko god je Instagram terapija korisna za popularizaciju mentalnih problema, važno je da osoba potraži pomoć kada osjeti da prolazi kroz nešto ozbiljnije. SUS nudi besplatnu njegu za sve Brazilce, uključujući mentalne bolesti. Jednostavno idite u jedinicu za osnovno zdravstveno liječenje i pacijent će biti upućen odgovarajućem stručnjaku.
Postoje i nevladine organizacije kao što je Centro de Valorização da Vida (CVV) koje nude hitnu skrb za ljude koji se osjećaju usamljeno ili, na neki način, pate od psihičkog pritiska. Organizacija ima telefonsku liniju za prevenciju samoubojstava s obučenim volonterima za pružanje pomoći putem telefona 188. Poziv je besplatan.
Preko Sljedeća web
Slika: Fizkes/iStock fotografije
